Prehrambena Industrija - Bosna i Hercegovina

Ne mogu da naprave koliko mogu prodati

Najveća linija za proizvodnju francuskog hljeba na Balkanu nedavno je puštena u rad, i to u fabrici "Krajina klas" u banjalučkom naselju Debeljaci, čime je ovo preduzeće nastavilo nezaustavljivo da raste u ovoj oblasti.

Za sat vremena ova linija proizvede čak 5.000 hljebova i dio je objekta vrijednog više od 20 miliona maraka, u kojem se radi na najsavremenijoj pekarskoj opremi, ali i u kojem se poštuju veoma strogi sanitarni propisi, u šta smo se i lično imali priliku uvjeriti.

Priča ovog preduzeća, prema riječima Saše Trivića, vlasnika i osnivača, počela je 1995. godine i to u Srpskoj ulici u Banjaluci, kada je nastala pekara "Manja", koja danas posluje u sklopu "Krajina klasa" i ima na desetine svojih poslovnica.

Od tada se poslovni i ljudski portfolio ovog preduzeća konstantno širi i danas broji oko 500 zaposlenih, raspoređenih na poslovima maloprodaje, transporta i proizvodnje.

U širokoj paleti proizvoda nalazi se oko 200 vrsta kolača i pekarskih proizvoda, a počela je i proizvodnja polupečenih proizvoda koji su vrh u svjetskom pekarstvu. Takođe, očekuje se i početak izvoza hljeba za Sloveniju i Hrvatsku.

"Prošle godine smo imali porast od preko 20 odsto u proizvodnji i prodaji, tako da je to jedna od boljih godina, a takav trend rasta držimo u posljednjih nekoliko godina. Trenutno izvozimo kolače za Sloveniju i Hrvatsku, i to su ozbiljne količine. Imamo mogućnosti da izvozimo i na druga tržišta, ali smo ograničeni kapacitetima i ljudima. Ne možete previše brzo rasti. Može se više prodati nego što možemo napraviti", kaže Trivić.

Da bi se ozbiljno radilo, on kaže kako su neophodni konstantno ulaganje i modernizacija opreme.

"Sve što smo zaradili, ulagali smo u novu opremu. Prošle godine smo uzeli najsavremeniju peć, robotizovanu, koja je koštala preko milion maraka, a nakon toga i liniju za proizvodnju francuskih hljebova. U pogonu se dnevno potroši sedam tona brašna", priča Trivić.

Međutim, sve više problema je s radnom snagom i administracijom, koja nema razumijevanja za privrednike, te brojnim komplikovanim procedurama koje otežavaju poslovanje.

"Ipak, kako dugo godina poslujemo, naučili smo da se s tim borimo. Sve manje to primjećujemo, ali lokalna zajednica bi trebalo da omogući bolje uslove za izgradnju objekata u smislu bržeg rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, građevniskih dozvola i saglasnosti, jer to usporava jedan dio privrednika, a država se mora baviti skidanjem različitih administrativnih barijera i parafiskalnih nameta. Tu je i problem stručne radne snage, jer nam firme sve više liče na fakultete i škole, i tu gubimo dosta vremena", objašnjava Trivić.

Plan ovog preduzeća za budućnost je da postanu regionalni lideri u proizvodnji hljeba i peciva i osvajanje kompletnog tržišta bivše Jogoslavije.

Radnici s kojima smo kratko popričali, jer nismo željeli da ometamo proizvodni proces, su nam poručili kako su zadovoljni uslovima u kojima rade, kao i sa svojim poslodavcem, kojem se mogu obratiti za bilo kakav problem koji imaju.